preskoči na sadržaj

Trgovačka i komercijalna škola "Davor Milas"

Login

Videoprezentacija škole

eDnevnik

Raspored sati

Info centar za mlade

Tražilica
Vremenska prognoza

 

Škola i partneri

Brojač posjeta
Ispis statistike od 21. 11. 2012.

Ukupno: 3882220
Ovaj mjesec: 2493
Ovaj tjedan: 702
Danas: 14
Besplatan web

Web hosting

Vijesti
Povratak na prethodnu stranicu Ispiši članak Pošalji prijatelju
FIŠIJADA i MUZEJ VUČEDOLSKE KULTURE
Autor: Tatjana Radić, 23. 4. 2016.


16.10.2015. u Vukovaru je održana Fišijada gdje su učenici s profesorima, uz malu pomoć kuhara, sudjelovali u kuhanju pravog slavonskog specijaliteta. Fišijada nije samo druženje, već i interakktivna suradnja. Akcent je na kreativnosti, spretnosti, natjecateljskom duhom. Kolege Gradištanac i Gyorgy i učenici posjetili su i Muzej vučedolske kulture.

Podsjetimo se:“  U vremenu između 3000. i 2500. pr.Kr. desnu je dunavsku obalu, krajnji istok Hrvatske, zaposjela indoeuropska populacija koju znamo po imenu Vučedolska kultura. Vučedolska kultura je najdojmljiviji  europski odgovor na najveći povijesni civilizacijski skok koji počinje 3000. godinom prije Krista, pojavom prvog pisma i ustrojstvom država. Visoki standard isprva ostvaruje gospodarstvom vezanim uz stočarstvo, a od klasične faze metalurgijom bakra oslonjenom na revolucionarni tehnološki proces lijevanja u dvodijelne keramičke kalupe – prvo serijsko lijevanje. Kultura je potom proizvela i prvu svjetsku broncu. Potreba za rudištima bakra rezultirala je ekspanzijom vučedolske kulture iz matične Slavonije u široki prostor središnje i jugoistočne Europe.  Vučedolsko poimanje svijeta iskazano je na njihovim posudama – najstarijim europskim ideogramima. Svi ukrasi na njima nose nebesku simboliku, a može se iščitati različit prikaz obzora iznad Voda na kojima pliva Zemlja, dnevno rađanje Sunca, planeti Venera i Mars te karakteristična zviježđa na noćnom nebu. Arheološki lokalitet Vučedol smješten je uz obalu Dunava (5 km nizvodno od Vukovara) i jedan je od najznačajnijih lokaliteta eneolitika. Ono što ga čini posebnim jest činjenica da je zbog vrijednosti nalaza i mogućeg određivanja profila cjelokupne manifestacije dao naziv jednoj eneolitičkoj kulturi – Vučedolska kultura – istovremeno je to i prostor njezinog ishodišta. Zbog svog izvanrednog geostrateškog položaja Vučedol je bio mjesto stalnog naseljavanja. Najdublji slojevi čuvaju tragove najstarije neolitičke kulture – Starčevačke kulture. Život na Vučedolu odvijao se na tri naseobinska platoa što su u luku okruživala Gradac, koji je svojim izdvojenim položajem i izgledom imao značenje akropole. To je bilo naselje zemljoradnika, stočara, lovaca i prerađivača bakra. Materijalna kultura, u kojoj se posebno ističe keramička produkcija, svojom izvanrednom tehnološkom kvalitetom i estetskim vrijednostima govori i o visoko razvijenoj civilizaciji. Ona se odlikuje izrazitim umjetničkim nadahnućem i stvaralačkom snagom koja je pokrenula novi civilizacijski tok. Vučedolska keramika plijeni pažnju savršenim skladom oblika i smještaja ukrasa. Najpoznatija posuda je Vučedolska golubica, kultna posuda u obliku ptice, bogato ukrašena inkrustacijama a pronađena je 1938. godine na lokalitetu Gradac, u kojem se trenutno čuva.“

Kristina Jurić, prof.





[ Povratak na prethodnu stranicu Povratak | Ispiši članak Ispiši članak | Pošalji prijatelju Pošalji prijatelju ]
TRGOVAČKI DOM

 

Početak rada doma datira od daleke 1964. godine, točnije od 1.2.1964. kada je svečano počeo sa radom. Dom je sagrađen sredstvima Komore 50% i sredstvima kredita društvenog fonda 50%. Izgradnja je zamišljena u dvije faze.
 
U prvoj fazi izgrađen je samo spavaonički dio, a učenici su se hranili u restoranu društvene prehrane. Starije generacije učenika ovog doma sa sjetom se sjećaju "kaubojskih" uvjeta prehrane u restoranu "27. jul".
 
Interensantan je podatak da su prvi učenici plaćali opskrbninu 11.500 dinara, a već za dva mjeseca cijena je zbog poskupljenja mesa povećana na 12.000 dinara.
 
Budući da nije bilo novaca za izgradnju druge faze doma (gdje bi bile smještene učionice, društvene prostorije, te kuhinja sa restoranom) prešlo se u preuređenje postojećeg prostora. Tako je u prizemlju od dviju soba i dijela hodnika napravljena postojeća učionica. Naporima djelatnika doma, i uz pomoć SIZ-a za trgovinu, 1977. godine preuređen je prostor bivše kotlovnice za kuhinju, a od predvorja i dviju soba napravljena je blagovaonica.
 
1991. godine primili smo prve prognanike iz Tenja u dom, i od tada do 1999. u domu borave prognanici.
 
Godine 1994. domu je dograđen jedan kat, a dom je generalno renoviran u projektu renoviranja same škole 2004. godine.
Odgovorna osoba: Vesna Pirić (031/202-920)
preskoči na navigaciju