29.4. EUROPSKI DAN MEĐUGENERACIJSKE SOLIDARNOSTI
Pojam solidarnosti: temelj opstanka i funkcije svake društvene zajednice tijekom ljudske povijesti i odražava se kroz poimanje čovjeka u svim poznatim religijskim i filozofskim tradicijama. Solidarnost je preduvjet napretka ljudskog roda. Međutim, glavno je pitanje kako možemo promijeniti svoje ponašanje prema starijim osobama kako bi se osjećale prihvaćene u društvu. Kako bismo pravilno odgovorili na ovo pitanje, ali istinskom emocijom, pobrinuli su se učenici sa svojom odgajateljicom Ninom Lukačević, prof.
Kako možemo promijeniti ponašanje prema starijim osobama da bi se osjećale uvažene u društvu:
- osvijestiti kakve stavove imamo prema starijim osobama i dati im jednaku vrijednost kao i ostalima,
- promijeniti način gledanja na starije osobe,
- posvećivati im više pažnje kroz komunikaciju i razumijevanje,
- pokloniti im lijepu riječ,
- odnositi se prema njima kao i prema svojim vršnjacima.
Problemi na koje nailaze starije osobe:
- nepoštivanje, nerazumijevanje i nedostatak odgovarajuće brige,
- ponekad se osjećaju manje vrijednima zbog toga što više nisu radno sposobni,
- male mirovine,
- teža fizička pokretnost i drugi zdravstveni problemi uzrokovani starenjem,
- gubitak bliskih osoba uključujući životnog partnera,
- osjećaj usamljenosti.
Što mi kao mladi možemo učiniti a što država, da bi se stariji osjećali više vrijedni i uvaženi:
- možemo pomagati tako što brinemo o njima i pomažemo oko fizičkih radova, pogotovo ako stariji imaju i kuće koje trebaju održavati a država može osigurati veću mirovinu, staračke domove, bolju zdravstvenu njegu i skrb o njima,
- možemo provoditi više vremena sa starijima, dok država može kažnjavati ljude koji ne brinu o njima,
- možemo ih zvati češće ako ih ne stignemo tako često posjećivati, a država treba promijeniti percepciju o starijim osobama,
- svatko od nas mogao bi preispitati svoje stavove koje ima o starijim ljudima a država bi mogla organizirati aktivnosti i radionice gdje bi starije osobe mogle dijeliti s mlađima svoje znanje i mudrost obzirom na bogato životno iskustvo.
Tekst kreirali učenici: Anica Z., Inga D., Jona Z., Patrik S., a plakat izradile Laura L., Petra H. s odgajateljicom Nikolinom Lukačević.
[
Povratak |
Ispiši članak |
]
Početak rada doma datira od daleke 1964. godine, točnije od 1.2.1964. kada je svečano počeo sa radom. Dom je sagrađen sredstvima Komore 50% i sredstvima kredita društvenog fonda 50%. Izgradnja je zamišljena u dvije faze.
U prvoj fazi izgrađen je samo spavaonički dio, a učenici su se hranili u restoranu društvene prehrane. Starije generacije učenika ovog doma sa sjetom se sjećaju "kaubojskih" uvjeta prehrane u restoranu "27. jul".
Interensantan je podatak da su prvi učenici plaćali opskrbninu 11.500 dinara, a već za dva mjeseca cijena je zbog poskupljenja mesa povećana na 12.000 dinara.
Budući da nije bilo novaca za izgradnju druge faze doma (gdje bi bile smještene učionice, društvene prostorije, te kuhinja sa restoranom) prešlo se u preuređenje postojećeg prostora. Tako je u prizemlju od dviju soba i dijela hodnika napravljena postojeća učionica. Naporima djelatnika doma, i uz pomoć SIZ-a za trgovinu, 1977. godine preuređen je prostor bivše kotlovnice za kuhinju, a od predvorja i dviju soba napravljena je blagovaonica.
1991. godine primili smo prve prognanike iz Tenja u dom, i od tada do 1999. u domu borave prognanici.
Godine 1994. domu je dograđen jedan kat, a dom je generalno renoviran u projektu renoviranja same škole 2004. godine.
Odgovorna osoba: Mirjam Džalto (031/202-920)
