Priča o Klari i Orašaru nezaobilazna je u ovo predblagdansko vrijeme. Temeljna inspiracija za izvedbu ovog mjuzikla dječja su bajka Orašar i Kralj miševa, koju je napisao slavni njemački pisac Ernst Theodor Amadeus Hoffmann, i baletna kompozicija „Orašar“ ruskog skladatelja Petra Iljiča Čajkovskog.

Balet Orašar je predstava u dva čina, koji zajedno traju otprilike tri sata. Radnja se odvija na Badnjak u Beču, kada urar Drosselmayer kćeri gradonačelnika Silberhausa, Klari, poklanja lutka Orašara. Ona, oduševljena poklonom, nastavlja sanjariti o svom princu, a Drosselmayer ju odvodi u ostvarenje njezinog sna. Lutak Orašar je zapravo začarani princ Albert. Kasnije se pojavljuju i miševi pod vodstvom Kralja miševa koji trenutno žele pokrasti božićne slatkiše. Dolazi do borbe između miševa i princa Alberta, koji spašava Klaru.

U drugom činu, princ Albert, u znak zahvalnosti, odvodi Klaru u Zemlju poklona gdje ih čekaju brojne avanture.Klara i Princ putuju po Zemlji slatkiša. U Klarinu čast započinje slavlje slatkiša sa svih strana svijeta: plešu čokolada iz Španjolske, kava iz Arabije, čaj iz Kine, šećerni štapići iz Rusije... U toj svečanosti i cvijeće pleše valcer, nakon čega su Klara i Princ okrunjeni za vladare Zemlje slatkiša. Uskoro, ipak, ljudi iz Zemlje slatkiša počinju nestajati jedan po jedan, dok ne nestane i sam Princ Orašar te se Klara nađe u svojoj sobi. Lutak Orašar je ispod božićnog drvca. Klara se pita je li to sve bio san?