16.10.2015. u Vukovaru je održana Fišijada gdje su učenici s profesorima, uz malu pomoć kuhara, sudjelovali u kuhanju pravog slavonskog specijaliteta. Fišijada nije samo druženje, već i interakktivna suradnja. Akcent je na kreativnosti, spretnosti, natjecateljskom duhom. Kolege Gradištanac i Gyorgy i učenici posjetili su i Muzej vučedolske kulture.

Podsjetimo se:“  U vremenu između 3000. i 2500. pr.Kr. desnu je dunavsku obalu, krajnji istok Hrvatske, zaposjela indoeuropska populacija koju znamo po imenu Vučedolska kultura. Vučedolska kultura je najdojmljiviji  europski odgovor na najveći povijesni civilizacijski skok koji počinje 3000. godinom prije Krista, pojavom prvog pisma i ustrojstvom država. Visoki standard isprva ostvaruje gospodarstvom vezanim uz stočarstvo, a od klasične faze metalurgijom bakra oslonjenom na revolucionarni tehnološki proces lijevanja u dvodijelne keramičke kalupe – prvo serijsko lijevanje. Kultura je potom proizvela i prvu svjetsku broncu. Potreba za rudištima bakra rezultirala je ekspanzijom vučedolske kulture iz matične Slavonije u široki prostor središnje i jugoistočne Europe.  Vučedolsko poimanje svijeta iskazano je na njihovim posudama – najstarijim europskim ideogramima. Svi ukrasi na njima nose nebesku simboliku, a može se iščitati različit prikaz obzora iznad Voda na kojima pliva Zemlja, dnevno rađanje Sunca, planeti Venera i Mars te karakteristična zviježđa na noćnom nebu. Arheološki lokalitet Vučedol smješten je uz obalu Dunava (5 km nizvodno od Vukovara) i jedan je od najznačajnijih lokaliteta eneolitika. Ono što ga čini posebnim jest činjenica da je zbog vrijednosti nalaza i mogućeg određivanja profila cjelokupne manifestacije dao naziv jednoj eneolitičkoj kulturi – Vučedolska kultura – istovremeno je to i prostor njezinog ishodišta. Zbog svog izvanrednog geostrateškog položaja Vučedol je bio mjesto stalnog naseljavanja. Najdublji slojevi čuvaju tragove najstarije neolitičke kulture – Starčevačke kulture. Život na Vučedolu odvijao se na tri naseobinska platoa što su u luku okruživala Gradac, koji je svojim izdvojenim položajem i izgledom imao značenje akropole. To je bilo naselje zemljoradnika, stočara, lovaca i prerađivača bakra. Materijalna kultura, u kojoj se posebno ističe keramička produkcija, svojom izvanrednom tehnološkom kvalitetom i estetskim vrijednostima govori i o visoko razvijenoj civilizaciji. Ona se odlikuje izrazitim umjetničkim nadahnućem i stvaralačkom snagom koja je pokrenula novi civilizacijski tok. Vučedolska keramika plijeni pažnju savršenim skladom oblika i smještaja ukrasa. Najpoznatija posuda je Vučedolska golubica, kultna posuda u obliku ptice, bogato ukrašena inkrustacijama a pronađena je 1938. godine na lokalitetu Gradac, u kojem se trenutno čuva.“

Kristina Jurić, prof.