2021-03-31 13:03:43

Uskrs u Trgovačkom, 4. 4. 2021.

Zanimljivosti…

„Nakon četrdeset dana Korizme i Velikog tjedna koji započinje Cvjetnicom, kršćani diljem svijeta slave svoj najvažniji i najveći blagdan, Uskrs. Danas vam donosimo priču o brojnim običajima i tradicijama koje su se kroz stoljeća stvorile oko njega i koje danas neraskidivo povezujemo s njegovim slavljem i obilježavanjem. 

Iako se uskrsni običaji razlikuju od države do države, od regije do regije, nerijetko i od mjesta do mjesta unutar pojedinih regija, sve njih spaja nekoliko zajedničkih motiva. Raznolikost Uskrsa započinje u njegovom nazivu, a poput različitih naziva kao što su Pasha, Vazam, Vuzem i mnogih drugih, iza njega nalazi se jednako bogatstvo raznolikih tradicionalnih pučkih običaja, od blagdanskih jela i kolača, blagoslova u uskrsnoj košari do bojenje uskrsnih jaja i uskrsnog čestitanja i darivanja.  Umivanje laticama cvijeća na Cvjetnicu ili Veliku subotu još jedan je običaj koji prethodi samom Uskrsu. Veliku subotu na sjeverozapadu Hrvatske vežu i uz paljenje uskrsnog krijes. Najpoznatija tradicija koja povezuje sve dijelove Hrvatske je tradicija bojenja jaja. Kao prirodne boje koje pisanicama daju nježnu crvenu, zelenu ili žutu boju koriste se ljuska crvenog luka, cikla, bobice, špinat i kopriva. Osim jednostavnog bojanja jaja špinatom ili crvenog luka prilikom njihov kuhanja, u mnogim se krajevima pojavljuju u posebne tehnike ukrašavanja pisanica šaranjem voskom i ukrašavanjem različitim biljkama ili slamom. U Podravini i Dubrovniku njeguje se i tradicija darivanja pisanica.  Jednako poznata tradicija koja spaja sve krajeve Hrvatske je ona blagovanja blagoslovljene hrane. Osim pisanica, na blagdanskom tanjuru nalaze se i šunka, bijeli kruh u kontinentalnoj Hrvatskoj, pinca/sirnica u Primorju i Dalmaciji, mladi luk i hren. U Istri i na Braču, prije no što bi se zagrizlo u blagoslovljeno jelo, žvače se maslinov list, kod Kastava blagoslovljeni luk, a kod bunjevačkih Hrvata hren kao podsjetnik da nema slasti bez gorčine. Uz blagovanje blagoslovljene hrane vezuje se i običaj “borbe jajima” kada se pisanice udaraju jedna o drugu, a onaj čija pisanica nije razbijena smatra se pobjednikom. Tkanina kojom je prikrivena košarica u kojoj se hrana nosi na blagoslov u Crkvu u različitim se krajevima Hrvatske baca na voćku kako bi plod bio jači i zdraviji, a ljuska pisanica u brazdu od kopanja za plodnost tla…“

Sretan Uskrs i uskrsno vrijeme!


Trgovačka i komercijalna škola "Davor Milas"