„Kako se postaje dobar čovjek? Ne postaje se. Dobar čovjek se u svakom od nas oslobađa. Sistemom eliminacije. Nije neophodno učiniti herojsko djelo, otići daleko, potrošiti mnogo novaca, zasaditi drvo …To dolazi poslije. I nekako bez napora, s lakoćom. Prvo čovjek strpljivo otresa nepotreban teret. Prestaje s optužbama, odustaje od ciničnih komentara, ne okreće se za bogaljem, već se pomoli za njega .. Dobar čovjek se ne postaje činjenjem dobrog djela. Dobar čovjek je najbolje djelo koje za života od sebe možemo napraviti.“, samo je jedna od misli. Legende o Osijeku, kroz devet postaja, govore o ljepoti Grada koji svakako moramo upoznati, poručili su stariji učenici mlađima. 

1.   Postaja – Trg Svetog Trojstva u Tvrđi

Svakoga petka u 11 sati zazvone sve osječke crkve…No zašto je to tako? U petak točno u 11 sati iz Osijeka pobjegao je i zadnji turski vojnik, trčeći u smjeru Vukovara, na što su zazvonila sva crkvena zvona kako bi obilježila oslobođenje. Druga priča vezana je uz spomenik Svetog Trojstva, podignut za vrijeme širenja zarazne bolesti – kuge Osijekom. Kako se kuga nikada više ne bi vratila u Osijek stanovnici su odlučili podići kip Sv. Trojstva, Osječanima poznatiji kao Kugin spomenik, podignut da bi čuvao građane od povratka kuge koja je poharala Osijek i Europu u 18. stoljeću. Iako je Osijek u to vrijeme imao i kanalizaciju i vodovod, veliki problem stvarali su štakori koji su se nastanili u našem gradu te prenosili kugu. Kako bi ih istrijebili iz grada, jedini spas bile su im svima dobro poznate životinje – kune, koje i dan danas možete vidjeti na ulicama grada kada se spusti noć.
 

2.    Postaja – Glazbena škola Franje Kuhača

Jeste li znali da je njemačka himna preuzeta iz hrvatskog napjeva?  Naime, poznato je da je Haydn u svojim djelima koristio napjeve gradišćanskih Hrvata i druge s područja između današnje Hrvatske, Slovenije i Austrije. Hrvatski etnomuzikolog Franjo Kuhač je čak melodiju himne zapisao kao vrlo star napjev „Stal se jesem rano jutro, malo pred zoru“. Osim ove zanimljive činjenice saznali smo i kako je završio poznati general Johann Stephan von Beckers, graditelj zidina Tvrđe. Na mjestu Vodenih vrata, jedinom sačuvanom ulazu u Tvrđu,  nalazi se njegova spomen-ploča. Legenda kaže kako je general von Beckers zahtijevao da ga se pokopa unutar zidina kako bi i nakon smrti mogao pratiti što se događa s Tvrđom i njezinim stanovnicima.Također smo saznali kako iz osječkih topova koji se nalaze u Tvrđi nikada nije pucano, osim jednog za nas nesretnog događaja, kada je top ispalio topovsku kuglu ravno na zgradu Županije. Prošetate li se Županijskom ulicom te se zagledate u zid zgrade, pronaći ćete topovsku kuglu koja još uvijek stoji tamo. Vjerujemo kako ju mnogi od vas nikada nisu zapazili.

3. Postaja – Rondel velikana
Na Rondelu  velikana nalaze se biste poznatog Josipa Jurja Strossmayera, Lavoslava Ružičke i Vladimira Preloga. Saznali smo porijeklo imena Josipa Jurja Strossmayera, gdje je živio te čime su se bavili Ružička i Prelog. Priča kaže da su se rodila braća blizanci, Josip i Juraj. Jedan od njih ubrzo je umro, a kako roditelji nisu bili sigurni o kojem se djetetu radi preživjelom blizancu dali su oba imena, Josip Juraj, obiteljskog prezimena – Strossmayer. U Osijeku je živio točno na mjestu današnjeg hotela Osijek gdje se nalazi i spomen ploča. Ružička se izvan Hrvatske dugi niz godina bavio i parfemima, a spomenik Vladimira Preloga podsjeća nas na njegovo veliko postignuće – Nobelovu nagradu za kemiju.

4. Postaja – Perivoj kralja Petra Krešimira IV.
U njemu se nalazi spomenik posvećen palim vojnicima i časnicima osječke 78. pukovnije generala i bana Josipa Šokčevića. Smješten je u ispred Doma Hrvatske vojske, a mnogima je poznat kao kip „umirućeg vojnika

5. postaja – Drveni park

Drveni park zasigurno ste posjetili mnogo puta barem prolazeći kroz njega. No jeste li primijetili kameni spomenik i znate li zašto je baš tamo? Spomenik označava nadmorsku visinu Osijeka, koja iznosi točno 90 metara. Uz sve to, poznato mjesto za sanjkanje u parku nisu samo nakupine zemlje već ostaci tvrđave koja je okruživala Osijek. Također smo saznali da je zbog svojih prekrasnih parkova i zelenila grad osvojio mnogo nagrada, te mu je zabranjeno da sudjeluje na daljnjim natjecanjima kako bi i ostali gradovi dobili priliku.

6. postaja – Ulica Europske avenije
Ono što čini posebnom ovu ulicu su svakako secesijske zgrade i predvrtovi. Prolazeći Europskom avenijom sazali smo mnogo o stilu građenja te Galeriji likovnih umjetnosti koja na svojoj fasadi kao spomen na rat još danas ima nekoliko cigli obojenih u crvenu boju kao simbolika na uništenja u ratu. 
Zanimljiva je i  priča o poznatoj osječkoj legendi, Čarugi. Svojevrsnom „Robinu Hoodu“ koji je uzimao od bogatih, no ipak nije dijelio siromašnima. Čarugina specijalnost također je bilo i bježanje od policije, kojoj je vješto izmakao mnogo puta sve dok ga ljubav nije koštala glave. Priča kaže da se Čaruga zaljubio u djevojku s kojom se tajno nalazio, dogovarajući sastanke preko pisama. No, jednog nesretnog dana, poštar je zabunom pismo isporučio njezinoj sestri blizanki, koja je ispred sestrine ljubavi odlučila staviti novčanu nagradu koja se dijelila za njegovo uhićenje. Pa je tako nesretni Čaruga završio u zatvoru, no fascinantno je da je njegov grob, koji se nalazi na Aninom groblju, još i dan danas okićen cvijećem.

7. Postaja – Kino Urania i Sakuntala park

Jeste li  znali da je kino Urania djelo slobodnih zidara? I zašto se na ulazu u Sakuntala park nalaze Sfinge? Prema legendi, kino Urania trebalo je biti okupljalište slobodnih zidara, no pošto im se građevina na kraju nije svidjela, svoju lokaciju premjestili su na neko drugo mjesto. Sfinge na ulazu u park te na vrhu kina Urania označavaju čuvare, te podsjećaju na Egipat, kao i stil građenja kina koji podsjeća na piramidu, dok rijeka Drava zauzima ulogu Nila. Sakuntala park ime je dobio po djevojci koju su othranili golubovi. U parku označava mjesto na kojem se nalaze mnogi zaljubljeni parovi.

8. postaja – Trg Ante Starčevića i konkaterdrala sv. Petra i Pavla
Naša konkatedrala druga je najveća crkva u Hrvatskoj. Njezina visina iznosi čak 90 metara. Iako je stanište mnogih golubova, njihov problem riješen je nastanjivanjem sokolova u unutrašnjosti tornjeva crkve. No to nisu jedine životinje koje nastanjuju crkvu. Nedavno je postala i stanište obitelji roda, koje su odlučile svoje gnijezda napraviti upravo na njenim tornjevima.
 

9. postaja – Zimska luka
Zimska luka nije prirodna uvala rijeke Drave, nastala je prokopavanjem luke u kojoj su se nastanjivali mnogi brodovi.  Drava izvire između Austrije i Italije. Riječ „Osijek“ potječe od niskog vodostaja rijeke oko našeg grada, tj. oseke koja je bila pogodna za nastanjivanje u Osijeku. Dakle, ime Osijek su Hrvati dali naselju zbog ponešto povišenog mjesta od okolnih voda, mjesto gdje je "oseka", te je suho i pogodno za izgradnju nastambi. U jednom dokumentu se ime spominje kao ÖSEK, kao i OESEK, da bi pod utjecajem mađarskog jezika i njegove prilagodbe bio zapisan kao ESZEK ili EZEEK. Kasnije su varijante, ESSEGG, Njemačka ili ESSEC, samo jezičke prilagodbe izvornom hrvatskom. Rijeka Drava ponekad je i u stanju mirovanja. I to u vrijeme poplava kada snažni Dunav zaustavlja njezin pritok u njega te ona zbog toga skoro pa ni ne teče.

Plakate je izradila Kristina Jurić, prof. a u sklopu svoga projekta „Fazanijada“.