preskoči na sadržaj

Trgovačka i komercijalna škola "Davor Milas"

Login
VIRTUALNA ŠETNJA

Dobrodošli na virtualnu šetnju
TRGOS

Videoprezentacija škole

Raspored sati

ŠKOLSKI Wi-Fi

eDnevnik

GOOGLE UČIONICE

Potrebno je napraviti sve što piše u OBA dokumenta

Info centar za mlade

Brojač posjeta
Ispis statistike od 21. 11. 2012.

Ukupno: 4134375
Ovaj mjesec: 3317
Ovaj tjedan: 867
Danas: 288
Škola i partneri

Besplatan web

Web hosting

Vijesti
Povratak na prethodnu stranicu Ispiši članak Pošalji prijatelju
ŠAH JE KRALJEVSKA IGRA KOJU IGRAJU I PROSJACI
Autor: Tatjana Radić, 22. 3. 2011.

Taman kada sam se pomirio s činjenicom da je ova visokoumna igra, koja stalno pomiče granice ljudske inteligencije, stvar prošlosti, doživio sam jedno lijepo iznenađenje. U učionici 23 i u razredu II.K3 šahovska ploča i napeta lica igrača.


Podrijetlo šaha nije dovoljno poznato. Prvo spominjanje šaha datira s kraja 6. stoljeća naše ere, ali općenito se smatra  da je igra nastala znatno ranije, vjerojatno oko početka naše ere. Zaključuje se tako iz činjenice da je izumitelj igre među figure uvrstio i onu koja simbolizira bojna kola, oružje koje je u 6. st. bilo već odavno zastarjelo. Zanimljiva je legenda koja govori o postanku šaha:

Bio jednom davno velik car Šeram, koji je htio nagraditi „skromnog“  matematičara Sesu za njegovo otkriće šahovske ploče pa mu je rekao neka traži što hoće. Sesa je odgovorio kralju: „Želim da mi date za prvo polje na ploči jedno zrno pšenice, za drugo polje dva zrna, za treće četiri, za četvrto osam, i tako za svako slijedeće dva puta više zrna nego za prethodno polje.“  Car se ugodno iznenadio i rekao: „Zar samo to? Nema problema, dobit ćeš svoju vreću pšenice poslije ručka.“ No carevi matematičari su računali dva dana da bi dobili koliko zrna treba predati Sesi  i izračunali su da taj broj iznosi 18 446 744 073 709 551 615. Car se zamislio jer su mu matematičari rekli da njegove robne zalihe nisu dostatne  pa da ih ima i sto puta više ne bi bile dostatne. Kralj se ozbiljno zamislio, pozvao je Sesu i rekao mu: „Dragi čovječe, ja te ne želim prevariti niti za jedno zrno, pa ćeš ti svoju nagradu brojati zajedno s mojim slugama.“  Čuvši to Sesi je postalo neugodno i počeo se ispričavati da ima hitnoga posla  jer mu je sestra na drugom kraju zemlje pred porodom, a muž joj je umro. Car se od srca nasmijao i dao mu bogatu nagradu kako bi širio svijetom glas o milostivosti cara Šerama.


Šah je igra na ploči za dva igrača. Ploča je kvadratnog oblika, podijeljena u 64 (8×8) polja, obojanih naizmjenično svijetlom i tamnom bojom (redovno se govori "bijeli" i "crni"). Svaki igrač ima po 16 figura, od toga osam pješaka. Jedan vodi bijele, a drugi crne figure.

Ovu zanimljivu priču o šahu ispričali smo zbog toga što se ne možemo oteti dojmu da je ova lijepa igra kod nas neopravdano zapostavljena tako da već dugo nismo imali učenika koji bi se ozbiljnije bavio šahom, a moram priznati da se gotovo i ne sjećam da sam nekada vidio učenike koji su se u školi zabavili šahom . Taman kada sam se pomirio s činjenicom da je ova visokoumna igra, koja stalno pomiče granice ljudske inteligencije, stvar prošlosti, doživio sam jedno lijepo iznenađenje. U učionici 23 i u razredu II.K3 šahovska ploča i napeta lica igrača.

 

 

Dino je kapitulirao za nekoliko minuta

 

Stvar ne bi bila toliko zanimljiva da s jedne strane ploče ne sjedi vrhunski igrač i mlada nada hrvatskoga šaha Toni Grbavac. Toni se inače već dugo bavi šahom, a iza sebe već ima hvale vrijedne uspjehe poput 3. mjesta u Slavoniji i Baranji za igrače do 15 godina i osvojenog kupa Hrvatske za seniore. Inače je Toni ponosan na svoje šahovske figure koje su stare 90 godina i s kojima je igrao još njegov djed. Očito je da jabuka ne pada daleko od stabla. Upitan za svoje uzore spremno odgovara da je riječ o Gariju Kasparovu i Magnusu Carlsenu, svjetskim velemajstorima. Ova igra je namijenjena svim ljudima, ali njene skrivene tajne poznaju samo rijetki, a za to su već potrebne godine predanog rada. Toni i sam ističe da su za ovu igru ipak potrebne određene predispozicije poput životne stabilnosti, mirnoće, koncentracije, psihološke stabilnosti i, naravno, jedne sitnice, a to je iznimno visoki stupanj inteligencije. Našem Toniju želimo puno uspjeha na ovom području, uostalom i sam kaže da su tridesete najbolje godine za ovu igru.

 

Marko napeto razmišlja o dosad neviđenom otvaranju

 

Ivanova slava bila je kratkoga vijeka

 

Osijek, 21. ožujka 2011 - prof. Ivica Mršo

 

 

 





[ Povratak na prethodnu stranicu Povratak | Ispiši članak Ispiši članak | Pošalji prijatelju Pošalji prijatelju ]
Static HTML
preskoči na navigaciju